Embedded Files
Yoga Retreat u Opatiji
Život je sam po sebi djelovanje, ali ga treba znati živjeti. Kao što djelovati ne znači poduzeti bilo što, tako ni živjeti ne znači živjeti bilo kako.
Bhagavad Gita počinje na bojnom polju: vojske Pandava i Kurava postrojene su na Kurukšetri. Obje su podjednako brojne i moćne i ishod bitke je neizvjestan. U sredini, između dviju vojski, nalazi se Arjuna na svojim bojnim kolima kojima upravlja Krišna. U Arjuninim rukama je luk, a prva odapeta strijela značit će početak bitke. Međutim, Arjuna promatra obje vojske i u svakoj od njih vidi poznata lica, članove svoje obitelji, prijatelje iz djetinjstva, drugove u igri, učitelje… I, umjesto da odapne strijelu, on klone na dno svojih bojnih kola, odbaci luk i očajnički zavapi Krišni za pomoć i savjet. Čemu da se bori? Nikakva slava ni kraljevstvo nisu dovoljan razlog da uništi ono što je dio njegova života. Arjuna se ne želi boriti…
Tako počinje razgovor između boga i čovjeka na polju Kurukšetri: klonuli ratnik obuzet sumnjama pita, a Uzvišeni odgovara…
Psihološka interpretacija Bhagavad Gite vezana je uz simbole koji su sadržajno nastavak Mahabharate. To su Arjuna, Krišna, polje Kurukšetra, dva ogranka obitelji Bharata i Hastinapura, za koju se bore zaraćene strane. No, upravo zato što je riječ o simbolima, njihov izvanjski oblik kojim su predstavljeni u epu poprima bitno drugačije značenje u psihološkom ključu.
Indijska učenja zato kažu da je jedna od prvih velikih zadaća čovjeka razlikovati poticaje svoje dvojne prirode, prepoznati vlastite Pandave i Kurave, a tek onda slijediti ili ne slijediti njihov poziv. Upravo zbog svoje dvojne prirode čovjek je biće koje je stalno rastrgano unutarnjim nemirima, jer su ove dvije strane neprestano u sukobu. Ali, to je prirodno, kažu indijska učenja, i tako će se događati sve dok se čovjek potpuno ne oslobodi svih vezanosti za zemaljsko.
Cijeli članak možete pročitati na internetskim stranicama Nove Akropole.
Tekst je preuzet iz časopisa Nove Akropole: https://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/religije-i-kultovi/bhagavad-gita/
Za yogina onog koji sasvim vlada sobom, i koji je bogat znanjem, srcem punim blaženosti, za kog vrijedi podjednako svaka stvar na ovom svijetu, bilo kamen, bilo glina, pa bilo i sjajno zlato –velimo da usklađen je.
Pun je uvijek prijaznosti prema svakom koga sretne, bilo da su prijatelji, bilo da su protivnici, bilo znanci ili stranci, bilo dobri ili loši, njemu je to sve svejedno: on ih ljubi podjednako…
Page updated
Google Sites
Report abuse